Povodom 195 godina od osnivanja nemačkog naselja Hesna u Mitrovici, povodom 100 godina od osnivanja FK Radnički iz Sremske Mitrovice,
radničkog kluba koji je osnovan 15.april 1922. godine, povodom 70-te godišnjice od rođenja Vranić Radovana-Vrane i 5-te godišnjice smrti 1952.-2017.-2022. svečano je otvoren spomenik – spomen bista Vranić Radovanu ispred Stadiona FK Radnički u Hesni

Nakon toga održano je kulturno umetničkom program, crveno-beloj večeri u klupskom restoranu FK Radnički u Hesni, posvećeno Hesni, Radničkom i Vrani

VRANIĆ RADOVAN VRANA

Rođen 1.aprila 1952. godinu u crnogorskom selu Šajkovcu kod Podujeva na Kosovu. Vranić Radovan bio je Crnogorac po rođenju, Srbin po opredeljenju, a Hesnerac u telu i duši. U Hesnu dolazi 1954. godine, kada njegov otac počinje da radi u Mitrošperu. Od tada Hesna i FK Radnički postali su neraskidivi deo njegovog života, Radnički njegova druga kuća.
Počeo je da brani u podmlatku Radničkog 1966. godine. Za prvi tim Radničkog debitovao je 1970. godine protiv Vrbasa u novosadsko-sremskoj ligi. Odigrao je 240 prvenstevnih utakmica u 18 sezona za prvi tim Radničkog. Imao je ponude većih klubova za prelazak, ali Vrana nije želeo da napusti Radnički i Hesnu. Samo 6 meseci je branio u FK Srem, i to nije bila njegova želja, već dogovor dva kluba.
Kao golman bio je hrabar, odlučan i siguran na golu. Često je branio i povređen.
Svi igrači i treneri su ga poštovali i cenili. Vrana na golu, Zorka u odbrani i Šerif u napadu, to je bio trio koji nosio igru Radničkog.
Vrana je uspešno igrao i mali fudbal za ekupu Silke iz Hesne, sa braćom Davidović, Sivcom, Baubalom i drugim Hesnercima.
Vranu su voleli, poštovali i cenili svi u Hesni. Pomagao je mnoge siromašne Hesnerce, radnike i radničku omladinu. Pozajmljivao im je novac, branio ih i savetovao da budu pravi i čestiti Hesnercii a pre svega pravi ljudi.
Kada je Radnički početkom 70-tih godina počeo da ide na pripreme na more, mnogi mladi Hesnerci nisu imali novca i mogućnosti da idu na more. Tada je Vrana na svake pripreme vodio po 4-5 Heneraca, koji su spavali u njegovoj sobi ili sa njim u krevetu. Zahvaljujući Vrani mnogi su tada bili po prvi put moru.
Doživljaji sa priprema Radničkog su ostale kao najlepše uspomene iz mladosti, gde su stvarana velika hesnerska prijateljstva, kumstva i drugarstvo, što je sve jačalao i davalo snaga i stabilnost Radničkog kluba.
Posle završene igračeke karijere Vrana je bio i dalje aktivan u klubu. Bio je trener golmana, a nekoliko puta je vodio prvi tim Radničkog. Bio je član uprave, šef tombole, aktivan u veteranima Radničkog. Uvek je učestvovao u radnim akcijama na stadionu Radničkog,
Radio je i pomagao u kluba kada je trebalo da se zavari i popravi ograda, kada se vadila dubinska pumpa za zalivanje, kada je trebalo popravljati mnoge stvari koje su se kvarile na stadionu. Vrana je uvek bio tu da besplatno pomogne i radi za klub. To sve govori koliko je bila velika njegova ljubav prema hesnerskom klubu i koliko je voleo Radnički.
Vrana je vodio uspešno punih 20 godina tombolu Radničkog. Dok je Vrana bio šef tombole nije bilo svađe i problema, jer je Vrana svojim autoritetom uspevao da smiri i reši sve probleme.
Uspomenu na Vranu čuvaće njegova familija, supruga Jelena, kćerka Sanju, zet Stelios, unučadi Venetija i Konstadin, svi članovi Radničkog i svi Hesnerci.
U nedelju 23. jula 2017. godine u ranu zoru u 5 časova ujutro, u svojoj kući u Hesni, prestalo je da kuca plemenito srce Vranić Radovana Vrane, legende Fudbalskog kluba Radnički i čitave Hesne. Neka pod ovom grudom sremske zemlje, Vranić Radovan Vrana Kralj Hesne i legenda radničkog kluba nađe večan mir i spokojstvo.
Zahvalnost, tugu, ljubav i uspomenu na Vranu svog učitelja, zaštitnika, vođu i Kralja Hesne čuvaće svi Hesnerci i cela Hesna. Zemljo hesnerska budi majka mrtvom sinu, bože veliki budi milostiv vernik.

Spomen bista Vranić Radovan, foto: Jovica Stević

100 GODINA FK RADNIČKI IZ SREMSKE MITROVICE
15.april 1922. – 15. april 2022.

FK Radnički osnovan je 15. aprila 1922. godine u starom mitrovačkom industrijskom – radničkom naselju Hesna. Osnivači kluba bili su Konrad Ivan, Kleininger Josef, Mikulčić Ivica, Obradović Čeda. U perodu osnivnja i rada u Kraljevini Jugoslaviji pa sve do 1944. godine Radnički je bio pretežno nemački klub sa većinskim članstvom nemačke omladine iz Hesne. Bio je dva puta prvak mitrovačke grupe II razreda novosadskog nogometnog potsaveza 1931/32 i 1933/34. Zbog većinskog članstva nemačke omladine i okupljanja radnika i radničke omladine koja je bila u vezi za komunističkom partijom, klub je bio na žestokom udaru režima Kraljevine Jugoslavije, zabranjivan mu je rad i ime kluba.

Posle Drugog svetskog rata FK Radnički je bio dugo godina skrajnut na marginama mitrovačkog fudbala i sporta. Okupljao je radnike i radničku omladinu iz Hesne I drugih delova Mitrovice. Radnički nije bio miljenik grada a dugo godina favorizovan sa apsultnom podrškom opštirne bio je je gradski rival FK Srem.
U vremenu 50-tih i 60-tih godina XX veka Radnički se takmičio u opštinskoj, međuopštinskoj i sremskoj ligi. Zbog nedostaka finansijskih sredstava pošto je sva pomoć grada odlazila FK Srem. Radnički je bio prinuđen da se sam snazazi I finasira iz svojih prihoda. Zbog toga su članovi Radničkog i uprava kluba osnivali klpuski restoran kuglanu, tombolu, poslovni prostor I druge vidove samofinasiranja.
Sredinom 60-teih godina XX veka Radnčiki postiže velike sporske uspehe. Osvaja prvenstvo sremske lige 1965/66, zatim odmah sledeće sezone postaje prvak vojvođanske lige. 1966/67. Klub se plasirao u Srpsku ligu III rang takmičenja.
Njabolji igral u tom periodu bio je kapiten Hornung Franja Gugila, igrač razornog snađnog i ubojitog šuta, sa mnogo datih golova. koje su razveseljavala navijače Radničkog i donsile važne pobede hesnerskom kjlubu.
U periodu 70-tih I 80-tih godina Radnički je uspešan član sremske i novosadsko sremske lige. Tada su crveno-bele iz Hesne predvodili Vrana, Šerif i Zorka čuveni trio igrča Radničkog koji su obežeili I dali pečat tom vremenu rada kluba.
1997. godine u upravu radničkog kluba dolze novi mladi Henserci predvođeni Jovicom Stevićem i Dragoljubom Lončarevićem. Njih dvojica su nastavili tamo gde su stale prethodne generacije i članovi Radničkog. Napredredak, razvoj i modernizacija kluba. Uz pomoć i podršku starih lčanova kluba Brnje, Bate, Vrane, Zorke, Babulja, Marjana, Vece, Mr Zorana Levajca i drugih članova kluba Radnički kreće meteorskim usponom. Trebalo je da prođe punih 90 godina da bi Radnički 2012. postao najbolji klub u Mitrovici. Od tada pa do danas istoriju fudbala Mitrovce i regiona Srema ispisuje FK Radnički iz Hesne. Najlepši snovi mnogih članova Radničkog i Hesnertaca postali su java. Radnički uspešno igra u Drugoj ligi.
U isveštaju o radu kluba od 4.jula 2000. kojeg je podneo članovima skuptine kluba jedan od vizonara kluba, tadašnji predsednik kluba Jovica Stević je na kraju rekao, zapisao i predvideo.
Time se zajedno sa izgradnjom pomoćnog terena i renoviranjem restorana, ostvaruje vizija sadašnjeg predsednika i sadašnje uprave da Stadion Fudbaskog kluba Radnički u Hesni, postane jedan fudbalski centar u gradu, sa mogućnostima i perspektivom da FK Radnički postane najbolji fudbalski klub u gradu. U Hesni 4. jul 2000.g. Predsednik Fudbalskog kluba Radničk Dipl.Ing. Jovica Stević .
Ko u Hesni ne sanja i ne mašta najlepše snove nikada ih neće ni doživeti u javi.!!!

Pesma, slavlje i veselje članova mitrovačkog Radničkog.
Uobičajena slika kroz istoriju Radničkog kluba.

Drugarstvo, ljubav, sloga, hesnersko zajedništvo, hrabrost, odvažnost, snaga, istrajnost, upornost, entuzijazam i neiscrpna energija i volja bile su vodilja i smernice rada bitisnja, borbe i opstanka Radničkog.

Author

Ostavite odgovor